O nama

Jasminka Đuliman,

voditeljica Odjeljenja za bibliotečku djelatnost

 

BIBLIOTEKA ZA SLIJEPA I SLABOVIDNA LICA

U BOSNI I HERCEGOVINI

 

Sažetak

 

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini jedinstvena je institucija ove vrste u BiH. Slijepim i slabovidnim osobama svih uzrasta obezbjeđuje i pozajmljuje bibliotečku građu neophodnu u svakodnevnom životu, stručnom usavršavanju, profesionalnom radu i društvenom angažmanu. Raspolaže knjižnim fondom od 26.137  bibliotečke jedinice u tehnikama za slijepe  na Brajevom pismu, audio i digitalnoj tehnici, svih književnih žanrova koje koriste 1.237 slijepih i slabovidnih korisnika svih uzrasta širom BiH, u republikama ex-Jugoslavije i bosanskohercegovački slijepi građani koji žive u inostranstvu. Biblioteka ima isturena odjeljenja, a sve usluge u pogledu korišćenja knjiga i časopisa su besplatne.

 

Ključne riječi:

 

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini, bibliotečka djelatnost, izdavačka djelatnost, tehnike za slijepe: Brajevo pismo (brajica), audio, digitalna tehnika i uvećani tisak

 

Abstract

 

Library for the blind and visually impaired of Bosnia&Herzegvina is unique institution this kind in B&H. It provides and borrows books necessery in everyday life, to receive advanced training, for profesional work and social engagement. The Library holding total 26.137 units all types in techniques: Braille, audio and digital tehniques are used by blind and visually impaired all ages across B&H, across ex-Jugoslavia and Bosnian blind citizens who live abroad.. Library has departmens across B&H and all services (borrowing books and magazines) are free.

 

Historijat

 

Početkom sedamdesetih XX stoljeća izvršena je decentralizacija Pozajmne biblioteke Saveza slepih Jugoslavije /osnovane 1954. godine/, a postojeći knjižni fond raspoređen republičkim i pokrajinskim savezima slijepih. Bosni i Hercegovini pripalo je oko 600 knjiga na Brajevom pismu i 450 u zvuku (na magnetofonskim trakama). To je, između ostalog, imalo utjecaja da je Republički odbor Saveza slijepih BiH donio odluku o osnivanju biblioteke. Tokom 1971. i prvoj polovini 1972. godine rađeno je na obezbjeđenju, a potom i adaptiranju poslovnog prostora koji je na privremeno korištenje dodijeljen u Ul. Lenjinova 6a, današnja Grbavička, površine 99m2. Nakon opremanja prostora neophodnim inventarom, od juna do decembra 1972., prva bibliotekarka Nada Kojić, zajedno sa povremeno angažovanim studentima, radila je na evidentiranju Brajevih i zvučnih knjiga, smještaju u police, provjeravanju ispravnosti snimljenih djela, ustrojavanju kartoteke i dr, te informiranju članstva u vezi sa otvaranjem i početkom rada Biblioteke. U decembru 1972. godine Biblioteku je svečano otvorio tadašnji republički sekretar za zdravstvo i socijalnu politiku uz prisustvo brojnih članova i funkcionera Saveza slijepih BiH i predstavnika kulturno-političkog života grada Sarajeva.

U vremenu od decembra 1972. godine, kada je Biblioteka počela s radom, do 1. februara 1975. godine bibliotekarske poslove obavljala je Nada Kojić, dok je za obavljanje kurirskih poslova i čišćenja angažovana honorarna radnica. Od 1. februara na radno mjesto bibliotekara primljena je Jasminka Kafedžić i kurir-čistačica Mara Mrnjavac sa pola radnog vremena. Dotadašnji bibliotekar Nada Kojić raspoređena je na radno mjesto kulturnog referenta, odnosno urednika revija Stvarnost i Zvučna panorama.

Osim obavljanja poslova u okviru bibliotečke djelatnosti i informiranja slijepih, Biblioteka je bila nosilac i drugih kulturnih aktivnosti, kao što su akcije opismenjavanja, raspisivanje konkursa iz književnosti za slijepe, takmičenja u čitanju i pisanju Brajevim pismom itd.

Problem obezbjeđenja funkcionalnih prostorija za smještaj Biblioteke usložnio se 1976. godine, kada su smještajni kapaciteti popunjeni, tako da se pristigle knjige realizirane Izdavačkim planom te godine, nisu imale gdje smjestiti. Zatražena je  pomoć svih odgovornih društveno-političkih organa i zajednica za kulturu na nivou Republike i grada Sarajeva. Mukotrpnim, iscrpljujućim radom rukovodilaca Saveza i uposlenika, obezbijeđene su prostorije u Ul. Dimitrija Tucovića 14 (sada Avdage Šahinagića) za smještaj Biblioteke. Nakon adaptacije i opremanja prostora, fond Biblioteke u potpunosti je preseljen u nove prostorije u decembru 1978. godine.

 

Od 1990-1995. godine djelovala je u okviru Kulturno-informativnog centra slijepih i slabovidnih BiH, čiji je također osnivač Savez slijepih BiH. To su ujedno i godine užasnog rata i agresije u našoj zemlji. Ni Biblioteka nije pošteđena ratnih razaranja. Tako je od predratnih 10.867, kraj ratnih stradanja Biblioteka dočekala bez 5.824 jedinice. Dio fonda uništen je na putu od Biblioteke do korisnika i obratno, dio se nalazio kod čitalaca širom BiH i u drugim republikama bivše Jugoslavije, te u isturenim odjeljenjima Biblioteke. Biblioteka je doživjela i dodatno stradanje, pošto je u toku rata u prostorije Biblioteke uselila i Televizija Hayat koja, ni nakon dobrohotnog odstupanja iz dijela namjenski adaptiranog prostora Biblioteke u podrumu i prizemlju, te donesene odluke o deložaciji iz dijela prostora, nije oslobodila. Na prvom spratu iste zgrade smješteni su studiji, štamparija, Klub prijatelja Biblioteke i druge poslovne prostorije koje je svojevremeno, za potrebe Biblioteke, obezbijedio Savez slijepih Bosne i Hercegovine i u čijem su vlasništvu. 

Za vrijeme rata, Biblioteka je nastavila s radom i u tom periodu knjižni fond u tehnikama za slijepe uvećan za 217 naslova, odnosno 989 bibliotečkih jedinica.

 

Status

 

U februaru 1995. posebnim zakonom Skupština RBiH osnovala je Biblioteku za slijepa i slabovidna lica u RBiH kao samostalnu javnu ustanovu u oblasti kulture. Finansiranje Biblioteke do 1997. godine obezbjeđivano je putem državnog buddžeta na osnovu godišnjeg programa rada. Od 1997-2001. plaće zaposlenih i dio materijalnih troškova obezbjeđivani su iz Budžeta Kantona Sarajevo. Od 2002. status je upitan, finansiranje neriješeno, sporadično, nedovoljno, bez jasnih naznaka i rješenja.

 

Ustrojstvo

 

Biblioteka je organizovana kao jedinstvena institucija sa tri odjeljenja:

  1. Odjeljenje za bibliotečku djelatnost u tehnikama za slijepa i slabovidna lica
  2. Odjeljenje za izdavačku djelatnost
  3. Odjeljenje zajedničkih poslova

 

U Odjeljenju za bibliotečku djelatnost obavljaju se: stručni bibliotečki poslovi, rad sa korisnicima, obrada i zaštita bibliotečke građe, kompjuterizacija bibliotečkog poslovanja, organiziranje rada isturenih odjeljenja, organiziranje stalne i povremenih izložbi bibliotečke građe i pomagala za slijepe, organiziranje seminara, tribina, savjetovanja, književnih večeri i dr. skupova u okviru djelatnosti.

 

Isturena odjeljenja, organizirana u cilju približavanja i promoviranja knjige korisnicima u unutrašnjosti, djeluju od 1997. u Kantonalnoj i univerzitetskoj biblioteci Bihać sa 358 naslova i u Narodnoj i univerzitetskoj Biblioteci ''Derviš Sušić'' u Tuzli sa 451 naslovom. Sa organiziranjem ovih odjeljenja nastavljeno je i 2004. u Opšoj biblioteci u Zenici (330 naslova) a od 2006. u Gradskoj biblioteci Goražde odjeljenje sadrži 270 naslova. Od 2007. godine djeluje i odjeljenje Biblioteke u Gradskoj biblioteci ''Alija Isaković'' u Gradačcu sa 161 naslovom i od 2008. u Narodnoj biblioteci Mostar sa 150 naslova. Odjeljenje Biblioteke u Organizaciji za slijepa i slabovidna lica u Travniku sa oko 100 naslova djeluje od osamdesetih godina prošlog stoljeća.

 

Knjižni fond

 

  • 26.137 bibliotečka jedinica:
  • 2.947 na Brajevom pismu
  • 4.809 u audio tehnici (2 i 4-kanalne kasete)
  • 14.992 u digitalnoj tehnici (CD- standardni, MP3 format i Daisy)
  • 66 na uvećanom tisku
  • 3.173 na crnom tisku (normalna štampa)
  • 23 godišta časopisa Svjetlo misli i
  • 150 elektronskih knjiga  digitalizovana Brajeva knjiga (30 naslova).
  • 7 DVD-a

 

Korisnici

 

Korisnici Biblioteke (1.237) su slijepi i slabovidni u zemlji i inostranstvu, djelatnici udruženja i ustanova za slijepe, spoljni saradnici, prijatelji Biblioteke, lica koja se bave stručnim i naučnim radom, a članstvo je besplatno. Korisnici iz Sarajeva knjige preuzimaju u Biblioteci, starim, bolesnim i samcima organizovana je kućna dostava bibliobusom, dok se korisnicima van Sarajeva knjige dostavljaju poštom, bez naplate poštarine prema međunarodnoj konvenciji. Kontakti sa korisnicima intenzivni, drugarski i prisni, odvijaju se neposredno, telefonom, e-mailom, poštom.

 

Korišćenje fonda Biblioteke

 

Slijepi i slabovidni korisnici, u odnosu na ostale građane više i prisnije su vezani za knjigu. Stoga 85% korisnika nakon učalanjenja koristi fondove neprestano i intenzivno. Bibliotečki katalozi i popisi omogućavaju optimalno korišćenje fonda monografskih publikacija u tehnikama za slijepe ali još uvijek većina korisnika oslanja se na preporuku i odabir literature od strane stručnih radnika Biblioteke, koji dobro poznaju njihove interesne motive i potrebe.

 

Baze podataka

 

Biblioteka je punopravni član u sistemu COBISS.BH (više od 5.000 zapisa). Ima i internu bazu s obrađenim svim knjigama, koja omogućava: pretrage građe po autorima, naslovima i tehnikama, pozajmicu, evidencije o korisnicima, korišćenju bibliotečke građe, trenutnim zaduženjima, raspoloživoj građi, oštećenoj građi, statističke podatke o pročitanim knjigama (od 1995. i dalje), grupne i za svakog pojedinog korisnika … itd.

 

Izdavačka djelatnost

 

Izuzetno važan segment djelovanja Biblioteke je njena izdavačka funkcija. Obuhvata izdavanje knjiga, udžbenika, časopisa i druge literature u tehnikama za slijepe (na Brajevom pismu, audio, digitalnoj tehnici i uvećanom tisku). Ima dva savremeno opremljena tonska studija i štampariju za brajicu.

 

Obim i vrstu litarature za izdavanje u pojedinim tehnikama utvrđuje Upravni odbor na prijedlog Stručnog savjeta, uvažavajući potrebe i sugestije korisnika i vodeći računa o zastupljenosti književnih žanrova te autora svih bosansko-hercegovačkih naroda i svjetske književnosti. Prednost u realizaciji naslova iz Plana daje se literaturi neophodnoj u obrazovnom procesu (lektiri, priručnicima itd. ) za učenike osnovne i srednjih škola.

 

Ukupna godišnja produkcija knjiga iznosi od 80- 100 naslova. Knjige za slijepe su vrlo skupe, zbog malih tiraža (3-6 primjeraka), specifičnih materijala (140-gramski papir za štampanje knjiga na brajici) i tehnologije proizvodnje, pa je tako zvučna knjiga 10 puta skuplja od one na standardnom tisku, a na brajici i do pedeset puta.

Originalni primjerak (master) čuva se na izdvojenom mjestu u Biblioteci i koristi se isključivo za obnavljanje bibliotečke građe.

 

Osim vlastitom izdavačkom djelatnošću Biblioteka nabavlja knjige i povremenom razmjenom odnosno otkupom građe sa srodnim bibliotekama iz Hrvatske, Vojvodine i Crne Gore te donacijom izdavača i kupovinom neophodnih naslova na crnom tisku.

 

Biblioteka izdaje i zvučni časopis ''Svjetlo misli'' ( mjesečnik ustanovljen 1995.) koji je izlazio na dvije audio-kasete C-90. Od 2008. godine izlazi na CD-u u Mp3 formatu u trajanju od 3 sata pročitanog teksta iz oblasti nauke, kulture, umjetnosti, bibliotekarstva, tiflotehnike. Sadrži autorske priloge urednika, članova redakcije i drugih autora, te preuzete tekstove iz bosanskohercegovačke periodike.

 

Saradnja

 

Na međunarodnom planu dobra saradnja uspostavljena je sa srodnim bibliotekama u regionu ( Hrvatska, Crna Gora i Vojvodina) i Bibliotekom za slijepe u Švedskoj.

 

U Bosni i Hercegovini saradnja sa drugim bibliotekama i srodnim institucijama je dobra, a naročito sa Nacionalnom i univerzitetskom bibliotekom BiH, Bibliotekom grada Sarajeva te javnim bibliotekama u Bihaću, Tuzli, Zenici, Goraždu, Gradačcu, Bosanskoj Krupi, Tešnju, Mostaru i Sarajevu.

 

Bibliotečko osoblje

 

Na realizaciji programskih zadataka Biblioteke angažovano je 10 stalno uposlenih djelatnika i veći broj saradnika: spikera čitača koji vrijedno rade da svojim korisnicima koji čitaju dodirom i sluhom pomognu u ostvarivaju jednakosti pristupa kulturnim i znanstvenim tekovinama čovječanstva na njima dostupan način. I to nije sve.

Organiziraju se i brojne književne večeri, stalne i povremene izložbe bibliotečke građe u tehnikama za slijepe i pomagala za slijepe i drugi skupovi. Biblioteka je prisutna i na sajmovima knjiga kao izlagač, a njeni djelatnici aktivni su učesnici mnogih savjetovanja, tribina i drugih skupova u zemlji i inostranstvu.

 

Ovom prilikom želim istaći doprinos rukovodilaca i aktivista. Saveza i posebno djelatnika, koji su svojim trudom s ljubavlju i entuzijazmom ugradili najljepše godine svoga životnog i radnog vijeka u izgradnju i prosperitet ove biblioteke. Njihov rad uopćte nije bio lak, bio je bremenit mnogobrojnim problemima, finansijskim i drugim nedaćama. Ali su i pored toga rezultati evidentni. Mnogi od njih, kao i brojni korisnici više nisu sa nama, a možda je i ovo prilika da ih se sjetitimo s puno pijeteta i zahvalnosti. 

 

Predstavljanje

 

Predstavljanje Biblioteke široj javnosti odvija se putem elektronskih i printanih medija, te danom otvorenih vrata Biblioteke, posebno za učenike osnovne i srednjih škola i studente. Mediji u Bosni i Hercegovini pokazuju veliko interesovanje za djelatnost Biblioteke, tako da su sve aktivnosti vrlo dobro pokrivene različitim vrstama priloga. Rukodostvo i djelatnici česti su učesnici različitih vrsta emisija koje tretiraju oblast kulture, bibliotekarstva i izdavaštva, a ujedno i autori priloga u različitim medijima.

 

Zaštita fonda

 

Zbog specifičnih svojstava Brajeva knjiga (kabasta i teška, sastavljena iz više jedinica u okviru jednog naslova) i zvučna knjiga – na audio kasetama i CD-u (podložna mehaničkim i drugim oštećenjima usljed spoljnih utjecaja  vlage i prašine) zahtijevaju posebne uvjete smještaja i čuvanja. Knjige se moraju posebno oprašivati, smještati na police na način da se ne izbrišu tačkice, voditi računa o temperaturi i vlazi u prostoriji (obezbijeđena neophodna klimatizacija), povremeno vršiti preslušavanja, premotavanja, korekcije i popravke kaseta, presnimavanje i odlaganje audio zapisa u posebnu ambalažu, jednom rječju – primijeniti posebne mjere zaštite fonda. Takodjer, cjelokupan knjižni fond Biblioteke snimljen na kasete u potpuno je digitaliziran,  presnimljen na CD MP3 format. Dostupan je svim korisnicima širom svijeta.

 

Literatura:

 

  1. Đuliman, Jasminka. Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini: o bibliotečkoj i izdavačkoj djelatnosti. Pančevačko čitalište 13 (2008): ??84-87

 

  1. Karabašić, Mustafa i Jasminka Đuliman. Vodič kroz Biblioteku za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Bosni i Hercegovini, 2002.

 

  1. Đuliman, Jasminka. Bibliotečka i izdavačka djelatnost za slijepe u Bosni i Hercegovini. Bosniaca 3 (1998): 103-105

 

  1. Kojić, Nada. Jedinstvena biblioteka. Život i rad slijepih Bosne i Hercegovine: 1947-1977. Sarajevo: Republička konferencija Saveza slijepih Bosne i Hercegovine, 1977: 143-144